2020-01-03 17:23:00

Nadgledanje tinejdžera na internetu: Je li to roditeljima dozvoljeno?

Profili tinejdžera na društvenim mrežama su prepuni informacija o tome kako se provode u izlasku, na rođendanu, ekskurziji i slično. Znači li to da je roditeljima dopušteno pratiti aktivnosti svoje djece na mrežama?

Tehnologija je omogućila roditeljima lakše doći do stvari koje ih zanimaju u vezi s njihovom djecom. Više od polovine roditelja svakodnevno provjerava aktivnost svog djeteta. Ni poznate osobe nisu imune na ovaj trend. Alex Rodriguez je priznao da je napravio lažni profil na Instagramu kako bi pratio svoju kćer i znao što se događa. Ali bismo li zaista trebali pretraživati društvene mreže svoje djece?

Praćenje dječje aktivnosti na društvenim mrežama može pomoći roditeljima  rano primijetiti ako se nešto čudno događa s njihovim djetetom. Kod adolescenata, koji imaju između 12 i 15 godina, a koriste društvene medije više od tri sata dnevno, češće dolazi do pojave mentalnih problema poput depresije, anksioznosti i agresije.

Aktivnost na društvenim mrežama može utjecati i na dječju budućnost, njegovu mogućnost upisivanja dobrog fakulteta i nalaženje dobrog posla. Trenutno se vrše istraživanja koja će dokazati da društveni mediji mogu nagovoriti dijete da proba drogu. Oko 45% tinejdžera je priznalo da su stalno online, što dovodi do toga da je sasvim normalno da roditelji žele zaštititi svoju djecu. Postavlja se pitanje: "Gdje je granica između zaštite djece i kršenja njihove privatnosti?"

 

Je li u redu da roditelji špijuniraju svoje tinejdžere?

"Špijuniranje ima negativnu konotaciju. Po definiciji špijuniranja vi radite nešto protiv volje te osobe i kršite njihovo pravo na privatnost. Ono što roditelji žele je nadgledati svoju djecu", rekla je psihologinja Gail Saltz.

Koja je razlika između špijuniranja i nadgledanja? Stručnjaci kažu da ovo drugo označava provjeru djetetovih aktivnosti jednom tjedno, umjesto da to čine svakog dana. Psiholozi kažu da roditelji uvijek mogu od svoje djece tražiti lozinke društvenih mreža ili ih pratiti na društvenim mrežama. Osim toga, trebali bi biti iskreni sa svojom djecom i izbjegavati lažne profile.

Psiholozi smatraju da trebaju postojati granice koje roditelji ne bi trebali prijeći, kao što je, na primjer, čitanje SMS-ova iz dječjeg mobitela. Roditelji ne mogu očekivati da imaju pravo čitati poruke koje njihova kći razmjenjuje s potencijalnim dečkom. Pogled na profil na društvenim mrežama može biti dovoljan za zaključiti da djevojčica ima dečka.

 

S druge strane, postoje situacije kada roditelji mogu otići dalje nego što je to prethodno rečeno. Ako tinejdžer pokazuje znakove ozbiljnih problema, kao što je želja za samoubojstvom, roditelji imaju pravo pročešljati i SMS-ove.

 

Ohrabrite djecu da odgovorno koriste tehnologiju

Prije nego što tinejdžeri dobiju ključeve od auta, moraju položiti vozački ispit. Da bi dobili račun na društvenoj mreži, djeca ne moraju proći nijednu vrstu obuke. Prijeko je potrebno prvo naučiti kako odgovorno koristiti društvene mreže. Doktor Strohman je pokušao to učiniti sa svojim projektom DCA Kids. To je program koji roditeljima, odgajateljima i učiteljima nudi znanje o zdravoj tehnologiji, čija upotreba počinje u vrtiću. U tom uzrastu se djeca upoznaju s tehnologijom i njenim pozitivnim aspektima, ali ih se mora naučiti i kako da budu sigurni dok su na internetu. Kako djeca rastu, tako se povećava količina informacija koju dobivaju o internetu i njegovoj pravilnoj upotrebi.

I dobro informirana djeca mogu pogriješiti. Ako dijete zna da roditelj gleda njegov profil, razgovor je puno jednostavniji. Roditelj može reći da je vidio određenu stvar i dijete će zbog samog spominjanja znati da to nije bilo u redu.

Roditelji ne trebaju otvarati lažne profile, jer što djecu sprječava da učine isto? Apsolutno ništa. Kao i većina aspekata roditeljstva, sve što možete učiniti je djeci dati najbolje moguće savjete kako bi bili samouvjereni i uspješni.

"Ako mislite da bi vaše dijete moglo sebi oduzeti život ili učiniti nešto prilično opasno, granice više ne postoje", rekla je psihologinja Saltz.


Osnovna škola Milka Cepelića Vuka