Mladima prijeti tri puta veći rizik nezaposlenost od odraslih te su kontinuirano izloženi nižoj kvaliteti poslova, većim nejednakostima na tržištu rada i duljem i nesigurnijem prijelazu iz škole na posao. Nadalje, žene su u većoj vjerojatnosti da budu prekvalificirane i potplaćene, zaposlene na nepuno radno vrijeme ili putem ugovora na određeno. Nažalost, postojeći sustavi ne uspijevaju ispuniti obrazovne potrebe mnogih mladih, a istraživanja ishoda učenja i vještina pokazuju da veliki broj mladih posjeduju niske razine uspjeha u osnovnoj pismenosti, kao i matematičkoj.

Posljednjih mjeseci mladi između 16 i 24 godine morali su pratiti online nastavu te se može zapitati jesu li za to imali potrebne digitalne vještine. U 2019. godini, 80 posto mladih diljem Europske unije imali su osnovne ili i više digitalne vještine, a prema objavljenoj ljestvici, mladi Hrvati predvode u tim vještinama.

Četiri od pet mladih od 16 do 24 godine u Europskoj uniji (80 posto) 2019. imali su osnovne ili i iznad osnovih digitalne vještine, pokazuju podaci Eurostata. Digitalne vještine mjerile su se pokazateljima koji su se temeljili na odabranim aktivnostima vezanim uz upotrebu interneta ili softvera i to u četiri specifična područja (informacije, komunikacija, rješavanje problema, softverske vještine).

Kada se usporede države članice, Hrvatska je prva na ljestvici jer te vještine ima 97% mladih, a slijede Estonija, Litva i Nizozemska (93%) te Grčka (92%).